Boemski život Beograda


Kako se u Srbiji oduvek velika pažnja pridavala kvalitetnoj hrani i piću, ali i dobroj pesmi, tako nije nimalo iznenađujuće da su kafanski život i kafane same po sebi dospele u samo srce slike o Beogradu – i istorijske i savremene. Neretke su fraze u kojima se kafana poredi sa drugom kućom, kao i nikada prevaziđene priče o svim dogovorima od istorijskog značaja postignutim pod kafanskim krovom i kreativnim idejama rođenim posredstvom kafanske atmosfere.  Nemali broj uticajnih ljudi Beograda sastajao se upravo na ovakvim mestima, a taj običaj se nije promenio ni dan-danas.

Najstarija kafana u Beogradu

Najstarija danas sačuvana kafana datira još iz 1823. godine, iz vremena kneza Miloša Obrenovića, a u pitanju je čuvena kafana Znak pitanja. Kuća u kojoj se kafana nalazi napravljena je upravo po naredbi kneza Miloša, koji ju je kasnije poklonio svom ličnom lekaru Ećim-Tomi, da bi je lekar zbog dobre pozicioniranosti pretvorio u kafanu. Da je kafana oduvek uživala veliki ugled pokazuje informacija da su tu svraćali i okupljali se ljudi čija imena i danas izgovaramo sa neizmernim poštovanjem. Prvi među njima, koji je prepoznao potencijal ovog lokala gotovo od samog početka njegovog rada, bio je reformator srpskog jezika, Vuk Karadžić. Pored Vuka, u ovu kafanu dolazile su i dolaze mnoge ugledne ličnosti, a danas su među najredovnijim pesnik Matija Bećković i advokat Toma Fila. O velikom značaju kafane Znak pitanja govori i činjenica da ona 1946. godine proglašena za spomenik kulture, dok od 1959. godine pripada društvnom vlasništvu.

            Kafana je sačuvala svoj izgled iz davnih vremena i kada je u pitanju eksterijer i kada je u pitanju enterijer na adresi Kralja Petra br. 6, pa odlazak na večeru uz domaće vino ili kafu koja se služi u fildžanima predstavlja uplovljavanje u luku dvovekovne beogradske istorije.

Boemska četvrt – Skadarlija

Skadarlija – obeležje Beograda u njegovom najužem centru, turistička destinacija, slika boemskog života smeštena u jednu ulicu.

            Skadarska ulica, odnosno boemska četvrt Skadarlija, jedna je od najzanimljivijih lokacija u samom centru Beograda koja je postala nezaobilazna za sve turiste, ali je isto tako i ostala veoma cenjena među domaćim meštanima.

            Skadarlija je deo Beograda za koji se može reći da šarmira svoje posetioce u svako doba dana – bilo da ste odlučili da dođete na doručak i prvu jutarnju kafu, bilo da ste poželeli da za ručak sebe počastite nekim od domaćih, tradicionalnih srpskih jela, ili pak da imate želju da se uživite u melodiju veselih tamburaša dok pijete vino iz neke od poznatih domaćih vinarija i domaću rakiju iz podruma pića koji čuvaju tradicionalni recept pripreme. Zagarantovani kvalitet hrane i pića upotpunjuje ambijent starih beogradskih kafana poput Dva jelena, Tri šešira, Šešir moj, Velike Skadarlije koje neguju autentičnu estetiku preko 150 godina, dok je sama ulica obložena kaldrmom i odoleva modernim promenama.

            Kafana Dva jelena osnovana je 1832. godine i, sa šest sala i pet terasa, predstavlja najveći lokal tog tipa u ovom delu Evrope. Ulaskom u ovu kafanu, zapravo ulazite i u svojevrstan muzej u kojem možete videti jelovnik koji se koristio 1921. godine, recepte za jela koja su služena još pre Drugog svetskog rata, pismo najpoznatijeg britanskog kuvara Džejmija Olivera koji je ovoj kafani dao Oskara za najbolju kuhinju, kao i monumentalnu knjigu utisaka u kojoj možete naći reči ispisane na različitim svetskim jezicima poput engleskog, nemačkog, hebrejskog, japanskog, grčkog, francuskog i mnogih drugih, a od kojih neki datiraju čak iz pedesetih godina 20. veka.

            Dva jelena važe za jednu od najtraženijih kafana i kada su u pitanju kulturne manifestacije ili snimanje serija i filmova, pa tako možemo njene prostorije uočiti dok gledamo Kamiondžije, Žikinu dinastiju, Montevideo, Bog te video, Žigosane u reketu, mnoge Šotrine filmove, ali i američki triler Novembarski čovek  režisera Rodžera Donaldsona. Veoma ljubazno osoblje će sa velikim zadovoljstvom reći svakome ko je znatiželjan da su upravo u toj kafani boravili Margaret Tačer, Ralf Fajns, ali i veliki pisci poput Đure Jakšića, Laze Kostića, Milovana Glišića, Janka Veselinovića, Antona Gustava Matoša, Tina Ujevića, Radeta Drainca itd.

Još boemskih oaza

Pored čuvenog Znaka pitanja i Skadarlije, Beograd se može pohvaliti još mnogim uglednim kafanama koje se nalaze na različitim lokacijama – Stara Hercegovina u Carigradskoj ulicisa dobro poznatim specijalitetima poput sira iz mješine i jagnjetine u mleku; kafana Polet na Cvetnom trgu koja se nakon renoviranja vratila u gotovo originalnom stanju i ponovo odiše duhom vremena u kom je nastala, a u kojoj su riblja čorba i girice glavna jela na meniju; Zlatno burence je kafana koja se nalazi u Prizrenskoj br. 8, datira još iz 1866. godine i poznata je po svom orkestru koji zna baš svaku starogradsku pesmu; Proleće je kafana koja se nalazi u samom centru, odmah do parka Palas, a u današnjem obliku postoji od 1950. godine i ponosi se sjajnim jelima poput Karađorđeve šnicle, šumadijske bele vešalice, ćevapćića sa kupusom i lukom i mnogih drugih; Grmeč u Makedonskoj br. 32 jeste jedan od najpoznatijih restorana u srcu Starog Grada gde su se još od 1949. godine okupljale mnoge poznate ličnosti iz sveta kulture i politike, a koji se može pohvaliti vrhunskom domaćom kuhinjom i pićima; gostionica Kosmaj na adresi Cvijićeva br. 105 veoma je dobar izbor kada poželite da se u potpunosti prepustite ukusima i mirisima tradicionalne srpske kuhinje.

            Imajući u vidu mnogobrojnost i raznolikost beogradskih mesta sa boemskom notom, neosporno je da će svako ko poželi savršen spoj uživanja za sva čula moći da se uputi u neku od poznatih kafana glavnog grada, i sve tako blizu naših apartmana. Apartmani Beograd Rakoc Živeli!


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *